Na opće zdravstveno stanje organizma između ostalog uvelike utječe i balansiran unos masti. Najjednostavnija podjela masti je na zasićene i nezasićene masti. Zasićene nalazimo u namirnicama životinjskog porijekla i tropskim uljima, a nezasićene u namirnicama biljnog porijekla. Nezasićene se još dijele na jednostrukonezasićene (mononezasićene) i višestrukonezasićene (polinezasićene) masti.
Mast u prehrani ima nekoliko bitnih uloga:
-najveći je izvor energije (zato su namirnice bogate mastima kao što su orašasti plodovi jako kalorične i treba paziti na količinu unosa iako su zdrave)
-potpomaže proizvodnju i ravnotežu hormona
-osnovni je gradivni element mozga i živčanog sustava
-pomaže transport vitamina topivih u mastima
-osigurava dvije esencijalne masne kiseline koje tijelo ne može samo proizvesti: omega-6 i omega-3 masne kiseline.
Većina hrane sadrži kombinaciju zasićenih i nezasićenih masti. Tako npr. jaja sadrže 39% zasićenih masti, a 43% jednostruko nezasićenih i 18% višestruko nezasićenih masti. Dakle jaja i žutanjak jajeta ne treba izbjegavati zbog neopravdanog mišljenja da će uzrokovati povišen kolesterol u krvi.
Prehrana bogata isključivo zasićenim mastima, pogotovo u kombinaciji s rafiniranim, procesiranim ugljikohidratima i općenito lošom prehranom vjerojatno će dovesti do prekomjernog postotka tjelesne masti koji uzrokuje povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti i bolesti srca te povećan kolesterol. To ne znači da su zasićene masti same po sebi loše kao što je donedavno bilo nametano i neopravdano isticano pa je primjerice svinjska mast bila demonizirana. Dapače, ali je izuzetno važan i istovremen unos nezasićenih masti kako bi se postigla ravnoteža.
Također je važna i ravnoteža u unosu nezasićenih masti. Omjer omega-3 i omega-6 nezasićenih masnih kiselina trebao bi biti 1:3 ili 1:4 međutim, suvremeni zapadni način prehrane dovodi taj omjer u ogroman nesrazmjer gdje je konzumacija omega-6 u odnosu na omega-3 i do 20 puta veća. Taj disbalans uzrokuje visoka konzumacija biljnih ulja (kukuruzno, suncokretovo) i mesa životinja koje su uzgajane na farmama i tovljene kukuruzom. Kako bi uspostavili ravnotežu omega-6 i omega-3 u svoju prehranu uvrstite namirnice bogate omega-3 mastima kao što su sjemenke chie, buče, lana, orasi i plava riba (losos, skuša, srdela). Preporučujemo i suplement u obliku omega-3 kapsula.
Ove zdrave masti imaju brojne benefite. Pozitivno utječu na razinu triglicerida i kolesterola u krvi, na krvne žile i metabolizam te samnjuju upalne procese u tijelu.
Još jedna vrsta masti su tzv. TRANSMASTI I HIDROGENIZIRANE ILI DJELOMIČNO HIDROGENIZIRANE MASTI. Njih izbjegavajte u širokom luku! Naći ćete ih u margarinima, rafiniranim biljnim uljima, keksima, pecivima, lisnatim tijestima i ostalim industrijski proizvedenim prehrambenim proizvodima, čak i onima koje ćete naći na odjeljcima „zdrave hrane“.
Hidrogenizacija je jedan od osnovnih procesa u proizvodnji margarina, ali i rafiniranih ulja. Radi se o upuhivanju vodika u ulje pri visokim temperaturama i prisustvu katalizatora. Ona te masti – u prvom redu margarin – održava stabilnima na sobnoj temperaturi i gotovo nepokvarljivima. Margarin se neće rastopiti, pokvariti, upljesniviti i neće ga napasti insekti niti ako ga čuvate godinama.
Trans-masne kiseline su samo jedan od nus-produkata hidrogenizacije. Trans-masne kiseline stvaraju se i prilikom drugih procesa poput prženja, mada ipak u nešto manjoj mjeri. To su masne molekule čija je struktura izmijenjena u oblik koji ima sličnosti s plastikom. One se u ljudskom tijelu ne otapaju i ne razgrađuju te ih tijelo teško izlučuje.
Posljedice konzumiranja transmasti i hidrogeniziranih masti:
-Oslabljuju i ometaju funkcije stanične membrane: prijenos hranjivih tvari, uklanjanje toksina i sprečavanje mikroba i štetnih kemikalija da uđu u stanice
-Doprinose povećanoj razini LDL-a (štetnog kolesterola)
-Povećavaju razinu hormona koji potiču upalne reakcije u organizmu
-Doprinose povećanim razinama inzulina u krvi koji potiče stvaranje masnih naslaga. Zajedno s oslabljenim funkcijama stanične membrane, to ih čini jednim od glavnih čimbenika stvaranja celulita!
-Hidrogenizacija uništava esencijalne omega-3 i omega-6 masne kiseline u uljima.
-Djelomično hidrogenizirana mast je prljava tvar neugodnog mirisa koja se izbjeljuje korozivnim kemikalijama te joj se dodaju umjetne arome i okusi. Svi ti procesi, osim što mijenjaju kemijski sastav masnih kiselina, lišavaju ulja svih hranjivih tvari te mijenjaju i strukturu proteina.
Birajte i budite svjesni onoga što unosite u svoj organizam. Hrana može biti lijek, ali i podmukli otrov.
Budi Fit!
| ZASIĆENE MASTI | NEZASIĆENE MASTI | |
|---|---|---|
| Životinjske masti | MONOZASIĆENE | POLIZASIĆENE |
| Maslinovo ulje | Omega-3 Omega-6 | |
| Avokado | LAN | |
| Tropska ulja | Kikiriki | Konoplja |
| Pekan orasi | Uljana repica | |
| Bademi | Šafranika | |
| Riba | ||