Svakog prvog petka u veljači obilježava se "Dan crvenih haljina" - međunarodna kampanja posvećena prevenciji, dijagnostici i kontroli kardiovaskularnih bolesti, između ostalog i bolesti krvnih žila, srca i mozga kod ženske populacije.

U organizaciji Zajednice žena HDZ-a „Katarina Zrinski“ Virovitičko-podravske županije, 2. veljače je u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica održana tribina povodom ove javnozdravstvene kampanje. Tema je bila prevencija moždanog udara kod žena.

Počašćena sam što sam dobila priliku stajati uz vrsne stručnjake - Dejana Radakovića, dr. med., spec. neurolog i Jasnu Per-Kožnjak, prof. psiholog i psihoterapeut te pričati o važnosti tjelesne aktivnosti, zdrave prehrane i životnih navika u prevenciji ove bolesti koja svake godine u Hrvatskoj pogađa na tisuće žena.

Vježbanje i zdrava prehrana imaju veliku ulogu u prevenciji moždanog udara. S načinom života i životnim navikama mi direktno utječemo na kvalitetu svog života te snosimo velik dio odgovornosti za svoje zdravlje.

No, kad smo to doista zdravi?

Zdravlje nije samo odsustvo bolesti! Zdravlje je potpuno tjelesno, duševno i socijalno blagostanje.

Čvrsti znanstveni dokazi pokazuju da se brojne bolesti ili stanja koja im prethode javljaju češće kod osoba koje su malo ili ni malo aktivne u usporedbi s aktivnim osobama.

Redovita tjelesna aktivnost je mjera održanja i poboljšanja zdravlja i funkcionalnih sposobnosti tj. mjera smanjenja rizika od uobičajenih kroničnih bolesti.

Tjelesna aktivnost ima važnu ulogu u liječenju i prevenciji više od 40 različitih nezaraznih oboljenja čovjeka:

MIŠIĆNO SKELETNA STANJA:

KARDIO RESPIRACIJSKA STANJA:

NEUROLOŠKA I MENTALNA STANJA:

METABOLIČKA STANJA:

OSTALI ZDRAVSTVENI PROBLEMI:

 

Kada bismo sve dobrobiti vježbanja i zdrave prehrane stavili u jednu tabletu bila bi to najprodavanija tableta na svijetu! No nema prečaca, instant rješenja i zamjene.

 

Zašto je tjelesna neaktivnost rizična za zdravlje? Jednostavno zato jer su ljudi stvoreni za kretanje. S početkom industrijske revolucije kad počinje prevladavati sjedilački način života što se intenziviralo unazad nekoliko desetljeća, ljudi su se kretali tijekom čitave povijesti čovječanstva. Putovali su pješice, kako bi osigurali hranu lovili su, penjali se, trčali, sakupljali plodove... Danas mi moramo na umjetan način stvoriti taj biološki podražaj neophodan za održavanje primjerene strukture i funkcije organa i organskih sustava. Imamo, a češće nemamo tzv. "vrijeme za rekreaciju". Idemo u teretane, na grupne programe vježbanja i na razne druge organizirane tjelesne i sportske aktivnosti.

Rizik tjelesne neaktivnosti za zdravlje varira od osobe do osobe. Npr. kod starijih osoba veći je rizik za nastajanje dijabetesa tipa II, osteoporoze te slabljenja mišića.

Moždani udar je odumiranje moždanog tkiva, a nastaje zbog prekida krvotoka i nedostatne dopreme kisika u mozak. Najčešći simptomi su poremećaj motorike, odnosno poremećaj snage jednog dijela tijela, poremećaj funkcije govora, funkcije vida i osjeta, ravnoteže, percepcije i spoznaje.

Kako preventivno djelovati na moždani udar?

Kontrolom glavnih čimbenika:

To su sve faktori na koje direktno možemo sami utjecati. Dakle, promjenom životnih navika radimo na prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja. Vježbanje i zdrava prehrana su ključni kako za tjelesno tako i za duševno zdravlje ljudi.

Tjelesna aktivnost odnosno primjeren program vježbanja je i važan dio rehabilitacije nakon moždanog udara jer:

Cilj vježbanja kod moždanog udara:

 

LAKŠE JE VJEŽBATI 3x TJEDNO NEGO ŽIVJETI ŽIVOT VAN FORME!