Blagdansko veselje za stolom i posljedice

22.12.2017.

print

Blagdansko veselje za stolom i posljedice

Blagdansko ozračje je u punom zamahu: vreva je na ulicama, u trgovačkim centrima, na sve strane mirišu pećnice i borove grančice, noći su svijetle, a dani u kalendaru lete baš kao i naše misli u kojima smo već na praznicima – prosinac će upravo ući u ovogodišnje finale.

Bilo kakvo slavlje, druženje, veselje u pravilu se uvijek događa uz hranu i povezuje i s hranom između ostalog. Ta hrana je uvijek nekako ukusnija nego da ju jedemo bilo koji drugi običan dan (a možemo, dostupna nam je svakodnevno) ako ju dijelimo s našim bližnjima u veselju i s radošću u srcima.

Priprema blagdanske hrane je jednako važan ritual kao i samo objedovanje. Zato nikakve zdrave verzije ne mogu zamijeniti okuse domaćih blagdanskih kolača, pečenke i francuske salate jer oni su dio tradicije i nasljedstva i imaju psihološki moment koji je daleko dominantniji nego nutritivni. I baš zato što su nezamjenjivi, treba u njima uživati bez grižnje savjesti kao posljedice. Kada? Pa na blagdan! Ne svaki dan, ne često! Koliko? Umjereno. Kako? Polako i svjesno. Ako se pak odlučite ostati pri svome i raditi zdrave i „fit“ blagdanske delicije, uživajte u njima bez žaljenja i osjećaja odricanja.

Određenu hranu povezujemo s određenim događajima pa u nama ona izaziva pozitivne ili negativne emocije. Primjer situacije u kojoj (nezdrava) hrana izaziva pozitivne emocije: „Samo za Božić mama pravi one fine čokoladne kekse kojih sam se baš zaželjela jer njihov okus znači i bezbrižno jutro uz topli mirisni čaj i opušteno izležavanje u toplini obiteljskog doma. Baš se veselim što ću ih jesti!“ Negativne emocije vezane uz hranu često su posljedica našeg ponašanja i našeg odabira, a oni su direktno pod utjecajem naše volje. Npr.: „Nakupila sam višak kilograma zbog nekretanja i loše prehrane i zbog toga se osjećam loše i neprivlačno; božićni blagdani će me dotući do kraja jer ću dolaziti u iskušenja i imat ću grižnju savjesti ako budem jela, a ako ne budem jela, bit ću mrzovoljna i nervozna. Jedva čekam da sve to prođe.“

Na hranu bi zapravo uvijek trebalo gledati s pozitivne strane čak i ako je potpuno nutritivno prazna jer svaka nam hrana može donijeti dobrobit – mentalno i/ili fizički. Ključno je imati dobre prehrambene navike koje će izbalansirati naš odabir u korist zdravlja. To znači svakodnevne nutritivno vrijedne obroke koji se sastoje od prave hrane – namirnica koje rade upravo to – hrane naš mozak, mišiće, stanice. To su redom povrće, riba, meso, jaja, mliječni proizvodi, mahunarke, orašasti plodovi, sjemenke, voće i integralne žitarice. Cheat meal – kalorijski bombastičan obrok svoj pozitivan utjecaj na psihu ima tek ako se planirano nađe kao igla u plastu sijena.

Grižnju savjesti izbjeći ćemo ako si povremeno, u posebnim prilikama priuštimo poslasticu. Tek ako jedemo polako, umjereno i svjesno zaista možemo uživati u svakom zalogaju, okusu i aromi. Na taj način itekako je moguće istovremeno guštati u hrani i biti zdravi i fit. Izaberite iz izobilja stola baš ono što zbilja volite i zadovoljite nepce u potpunosti. Ako vam hrana/piće pak ne predstavlja neki gušt, nemojte jesti samo zato što je ima. Uživajte, veselite se, radite nešto drugo što je dio okupljanja što god da to bilo.

Jedina posljedica blagdanskog veselja za stolom trebala bi biti radost zbog kvalitetno provedenog, toliko skupocjenog slobodnog vremena uz naše najmilije.

U ostatku nadolazeće godine (i dalje) pridržavajte se svojeg plana prehrane i igrajte sa zdravim verzijama tradicionalnih jela. (I dalje) svjesno birajte što ćete jesti, kada i kako i nastojte uživati u svakom zalogaju. (I dalje) s veseljem planirajte svoj „cheat meal“.

Sretan Božić i Novu godinu želi Vam Budi Fit trenerska ekipa: Karlo, Mihaela, Bojan i Nikolina!